70 godina Ansambla LADO

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO 70 godina neprekidno umjetnički djeluje na domaćoj i svjetskoj sceni. Sedam desetljeća čuva jedinstvenu i bogatu plesnu i glazbenu baštine Hrvatske, ali i mnoge tradicijske instrumente i narodne nošnje. Danas Ansambl LADO posjeduje više od 1200 kompleta izvornih narodnih nošnja, jedinstvenu kolekciju iznimne ljepote i vrijednosti. Svaki je nastup Ansambla, uz pjesmu i ples, svojevrsna revija izvornoga hrvatskog tradicijskog ruha.

Ambasador kulture

Mnogi kažu kako je LADO jedan od najatraktivnijih i najvažnijih ambasadora hrvatske kulture. Doista, iza njega je više od pet tisuća koncerata na svim kontinentima. Nastupi u najvećim svjetskim dvoranama poput Koncertne dvorane Čajkovski u Moskvi, Nakano Sun Plaza Hall u Tokiju i Royal Albert Hall u Londonu kao i na pozornicama u najmanjim mjestima u Hrvatskoj za umjetnike Lada znače isto – na najvišoj izvođačkoj razini predstavljati hrvatsku kulturu. To je samo jedna od zadaća Ansambla kroz čije je prostore na Trgu Republike Hrvatske u Zagrebu prošlo petstotinjak umjetnika i zaposlenika te mnoštvo vanjskih suradnika – etnokoreologa i koreografa, etnomuzikologa, glazbenih aranžera i folklorista, ali i skladatelja i dirigenata nadahnutih pučkim glazbenim stvaralaštvom koji su svojim radom obogatili i zadužili hrvatsku kulturu.
Osim nastupa na pozornicama mnogih kazališnih i koncertnih dvorana, festivala i otvorenih scena, LADO je u proteklih 70 godina osvojio i sve najveće hrvatske arene – pulsku, splitsku i zagrebačku. U zagrebačkoj Areni Ladov je koncert 2017. godine gledalo i slušalo 7000 ljudi – što je najveći koncert koji je LADO održao u Hrvatskoj. Osim nastupa na mnogim pozornicama Broadwaya, čak je u dva navrata nastupio u najpoznatijem američkom i svjetskom „Ed Sullivan showu“, što je jedno od najvećih svjetskih priznanja Ansamblu u njegovoj povijesti, a medijski sigurno najvrednije.

Nagrade i priznanja

Za svoj rad i zasluge u promicanju nacionalne baštine LADO je dobio mnoge nagrade i priznanja: godišnju nagradu INA-e za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2006. godinu; 24 Porina, među kojima i Porin za životno djelo (2002.); pet Nagrade grada Zagreba (1963., 1968., 2002., 2009., 2017.); nagradu Orlando na 54. Dubrovačkim ljetnim igrama 2003.; dvije nagrade „Ivan Lukačić“ na 34. i 44. Varaždinskim baroknim večerima (2004., 2014.) te Povelju Predsjednika Republike Hrvatske za 60 godina umjetničkog djelovanja (2009.). Osim toga, LADO je 2002. godine bio predstavnik Europe na Šestom svjetskom simpoziju zborske glazbe u Minneapolisu.

Jedinstven je način na koji hrvatsku plesnu i pjevnu tradicijsku baštinu predstavlja taj ansambl. Za razliku od folklornih ansambala iz drugih zemalja koji se u predstavljanju plesne tradicije uvelike služe stiliziranim kretnjama, LADO je ostao vjeran tzv. zagrebačkoj školi folklora čiji je utemeljitelj prof. Zvonimir Ljevaković, jedan od osnivača Lada. U svijetu ju je učinio poznatijom dr. sc. Ivan Ivančan, nekadašnji direktor i umjetnički voditelj Lada. Poštujući izvornost narodne pjesme i plesa, koreografski zahvati se svode na povezivanje pojedinih plesova u cjelinu i prilagodljivost zakonitostima pozornice.

Zajedništvo plesa i pjesme

Malo je zemalja u svijetu koje se mogu pohvaliti takvom raznolikošću i vrijednošću glazbenog izričaja, koreografskog bogatstva i nemjerljivo vrijednom riznicom narodnih nošnja. U hrvatskom folkloru, a to je također jedna od različitosti u usporedbi s drugim zemljama, plesači su ujedno i vrhunski pjevači. Ples i pjesma su u našem folkloru uglavnom neodvojivi. Zbog toga je u Ladu i vokalni i plesni dio jednako važan – jer i jedan i drugi su sastavni dio hrvatske tradicije. Zato se svaki radni dan u Ansamblu sastoji od vokalnih i plesnih proba. Upravo zbog toga LADO nije samo plesni ansambl. Skupina od četrdesetak vrhunskih plesača, koji su istodobno i izvanredni pjevači, s lakoćom se preobražava iz plesnog ansambla u reprezentativan folklorni zbor, a 14 izvrsnih glazbenika svira osamdesetak tradicijskih i klasičnih instrumenata. Uz plesne, vokalne i vokalno-instrumentalne koncerte, samostalne koncerte održavaju i Ladarice, Vokalisti Ansambla LADO i Orkestar Ansambla LADO.

Uza svjetovni repertoar, LADO redovito – od početka 90-ih godina prošlog stoljeća – izvodi božićne i korizmene koncerte.

Govoreći o raznolikosti hrvatskog folklora i različitosti u odnosu na folklore drugih zemalja, valja spomenuti važnu suradnju s profesionalnim nacionalnim ansamblima drugih europskih zemalja s kojima LADO rado zajedno nastupa. U studenome ove godine održan je prvi zajednički koncert sa slovačkim kolegama iz ansambla SL'UK, koji se prvi put predstavio hrvatskoj publici.

Mnogi umjetnici koji su barem mali dio svojega života proveli u Ladovu kolektivu uvijek se rado sjećaju vremena provedena u njemu i s ljubavlju govore o koncertima, publici, putovanjima i velikoj Ladovoj obitelji, a većina onih koji su u Ladu proveli svoj radni vijek ističu kako je to vrijeme prebrzo prošlo. Ne postoji bez razloga uzrečica: „Jednom ladovac, uvijek ladovac!“. To se najbolje vidi na rođendanskim koncertima koje LADO održava u studenome u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, kada se na istom mjestu okupe svi naraštaji Lada – neki na pozornici, a drugi u publici. Svi će se složiti kada kažu kako je posao plesača pjevača prelijep, ali i iznimno iscrpljujući. Zahtijeva izvrsnu fizičku kondiciju, poznavanje vokalne tehnike, veliku sposobnost prilagodbe, spremnost na duga izbivanja od kuće i od obitelji.

Jedini profesionalci

LADO je jedini profesionalni folklorni ansambl, javna ustanova u kulturi koju je 1949. godine osnovalo Ministarstvo kulture. Svi su umjetnici ujedno i zaposlenici koji za svoj rad primaju plaću. Mnoge zanima kako se postaje članom Lada i gdje se Ladovi umjetnici obrazuju. LADO zapošljava samo punoljetne osobe – nakon uspješno položene audicije na kojoj se provjeravaju ritam, vokalne predispozicije i plesne sposobnosti. Kandidati moraju što vjernije slijediti tehniku i stil plesa raznih hrvatskih plesnih područja koje im predstavljaju Ladovi demonstratori. Znatan dio Ladovih izvođača završio je, naime, Školu za klasični balet, Odjel za narodne plesove koji postoji od početka 80-ih godina i čiji je nastavni plan temeljen na Ladovu programu.

Ustrajnim nastojanjima LADO pokušava osvojiti i srca nove publike, i to ne samo različitim umjetničkim programima predstavljenim na plesnim podijima i vokalnim i vokalno-instrumentalnim koncertima tijekom godine. Povremeno predstavlja i posve nove projekte i stvara nove izvedbene forme kojima se želi približiti publici drukčijeg umjetničkog senzibiliteta. Tako su predstavljeni projekti Lado Electro u kojemu su se sjedinili elektronska glazba i folklorne melodije, Jazz(l)ando – fuzija jazza i tradicije, Veronika Desinićka – folklorni balet s pjevanjem, a planira se i suradnja s koreografima suvremenog plesa te suradnja s umjetničkim organizacijama koje njeguju drukčiji glazbeni izričaj.

LADO novog doba

Ansambl LADO stalno prilagođuje svoje komunikacijske alate zahtjevima suvremena tržišta. LADO danas, kada govorimo u kontekstu informacijskih tehnologija, sa svojom publikom komunicira fotografijama, video spotovima i drugim oblicima komunikacije na svojim internetskim stranicama i društvenim mrežama. Za svoje koncerte tiska programske knjižice, plakate i druge promotivno-informativne materijale. Suvremenim metodama komuniciranja LADO se nastoji postavljati na na tržištu kulture koje se neprestano mijenja i stvara nove izazove.

Iako koncerti Ansambla diljem svijeta nailaze na nepodijeljeno oduševljenje publike, ali i stručne kritike koja ga redovito svrstava uz bok najboljih svjetskih folklornih skupina, danas se zanimanje za tradicijsku kulturu sve više gubi što je velika opasnost, ne samo za LADO nego i za mnoge amaterske KUD-ove. Upravo je zbog toga LADO povećao raznolikost svojih nastupa, omogućivši samostalne nastupe svojim podbrandovima – Ladaricama, Vokalistima Lada i Orkestru Ansambla LADO.

Ustanova se bavi i drugim aktivnostima vezanim uz predstavljanje hrvatske tradicijske kulture. Primjerice izdavanje nosača zvuka kojih je više od 30, organiziranje radionica, seminara, okruglih stolova, a zaposlenici Lada redovito su nazočni na vodećim svjetskim kongresima poput ISPA-e i Womexa. Suradnja s umjetnicima s različitih područja iznjedrila je mnoge pobude, poput suradnje Ladovih umjetnika u projektima izvođača različitih glazbenih izričaja i projektima povezanim sa suvremenim plesom. LADO je sudjelovao u snimanju stranih i domaćih igranih i dokumentarnih filmova, nastupao u mnogim televizijskim i radijskim emisijama, a snimio i nekoliko svojih samostalnih TV filmova od kojih su najvažniji "Hodi duša", "Veseli se, o Marijo" i "Kalvarija". Ladovi umjetnici nastupali su u baletnim, opernim i dramskim predstavama nekoliko naših kazališta (HNK, Komedija, Gavella).

Sve važnije plesne koncerte Lada, kao i božićne koncerte, snimala je i emitirala Hrvatska radiotelevizija, a u fonoteci Hrvatskoga radija nalazi se više od pet stotina različitih glazbenih brojeva iz repertoara Ansambla. U nekoliko je cjelovečernjih emisija LADO, u izravnom prijenosu (koncerti uživo) nastupao za Europsku radijsku mrežu – EBU.

Nadahnuće za fotografe

LADO je sudjelovao ne samo na mnogim nastupima u sklopu otvorenja različitih umjetničkih izložaba nego i vlastite izložbe. U Etnografskom muzeju priredio je veliku, reprezentativnu izložbu "Iz riznice Lada" koja je poslije, u manjem opsegu, postavljena i u Gradskom muzeju Rovinja.

LADO su snimali najveći hrvatski umjetnički fotografi, počevši od legendarnog Toše Dabca, njegove suradnice Marije Braut (jedno vrijeme plesačice-pjevačice ansambla) do najvećih hrvatskih fotografa današnjice – Ive Pervana, Damira Fabijanića, Ivana Balića – Cobre i drugih. U suradnji s galerijama i muzejima te kolegama iz drugih ansambala samo ove godine otvorili smo izložbu fotografija Petre Slobodnjak „LADO / RELJEFI / TRAGOVI“ u Zagrebu, Bjelovaru, Rijeci i Dubrovniku.

Dosad su izdane i dvije reprezentativne monografije: "LADO – hrvatsko nacionalno blago" i "LADO – hrvatska tradicijska glazbala i sastavi" koja sadrži i četiri nosača zvuka.

LADO je – u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, fakultetima, školama i drugim institucijama – usredotočen i na organiziranje radionica, edukacija i drugih sadržaja namijenjenih rasuđivanju i obrazovanju djece i mladih, njihovih profesora, nastavnika i odgojitelja. Svojedobno je pokrenut i Folklorni centar pri Ladu – kao važan zametak buduće Ladove Folklorne akademije. Zasad je u sklopu Centra aktivno djelovao samo Studio za tradicijska glazbala i Studio za Tambure. Već treću godinu LADO organizira radionice ˝Pogled u profesionalizam˝ koje su ove godine, uz plesne radionice, proširene i na radionice sviranja tradicijskih glazbala i radionice vokalne tehnike tradicijskog pjevanja.

Trajno naslijeđe

Sve što LADO radi danas i što su radili njegovi prethodnici, ostaje u naslijeđe novim naraštajima – novim umjetnicima koji možda danas poduzimaju svoje prve korake i nekoj novoj publici. Svi uspjesi koje je LADO ostvario u dosadašnjih sedam desetljeća, sva pozitivna energija koju su Ladovi umjetnici širili i primali od onih koji su stajali ispred njih – nemjerljivo su bogatstvo koje može osjetiti samo izvođač koji je istinski predan onome čime se bavi. To je vjetar u leđa, ali i obveza da LADO i dalje ostane bastion hrvatske izvedbene tradicijske umjetnosti koji ponosno i na najvišoj izvedbenoj razini ispunjava svoju ulogu čuvara i interpreta plesnog, glazbenog, vokalnog i likovnog narodnog stvaralaštva.