Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske
68 godina djelovanja

Vokalno instrumentalni program

Raznolikost hrvatske plesne baštine prati isto takvo bogatstvo glazbenog izražavanja, vokalnog i instrumentalnog, te mu LADO od početaka pridaje iznimnu pažnju. Upravo je po tome LADO poseban i u svjetskim razmjerima, jer ne samo da Ladovi izvođači istodobno plešu i pjevaju, već su u mogućnosti pretvoriti se iz plesnog ansambla u reprezentativni folklorni zbor sposoban za izvođenje najzahtjevnijih glazbenih partitura.

Ipak, ono po čemu je LADO najprepoznatljiviji, jest repertoar hrvatskih pučkih napjeva svjetovnog karaktera u kojem dolaze do izražaja različiti načini pjevanja, poput nazalnog, grlenog i brustonalnog, te regionalne glazbene specifičnosti kao što su, primjerice, istarska ljestvica, sinjska rera, hercegovačka ganga ili dalmatinska klapska pjesma.

Od 1990. LADO sustavno istražuje hrvatsku sakralnu glazbu pučke provenijencije, dotada gotovo potpuno zanemarene, potisnute i zaboravljene. Interes je najprije usredotočen na pjesme božićnog ciklusa, zatim na trikraljski, korizmeni i uskršnji ciklus. U proteklim godinama nastao je sad već respektabilan sakralni repertoar koji prati crkvenu godinu, ali i glazbene osobitosti pojedinih hrvatskih krajeva. Za LADO su skladali mnogi glazbeni autori čiji se rad temelji na tradicijskom glazbenom izričaju, poput Emila Cossetta, Bože Potočnika, Ljube Stipišića-Delmate, Marijana Makara, Tomislava Uhlika, Branka i Ivice Ivankovića, Joška Ćalete i dr.

Uz različite tematske koncerte, LADO može ponuditi i samostalne nastupe izvođačkih tijela koja djeluju unutar Ansambla, poput ženske vokalne skupine Ladarice, muške vokalne skupine Vokalisti Lada ili, pak, samostalni nastup Orkestra Ansambla.

Partneri

"Folklor je kao i livada, puna raznobojnog poljskog cvijeća, ništa u njem nije isto, uvijek je sve novo, uvijek je malo drugačije i još ljepše..." Zvonimir Ljevaković