Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske
71 godina djelovanja

LADO i Zagrebačka katedrala

LADO i Zagrebačka katedrala

Jak potres pogodio je u nedjelju 22. ožujka, ne samo stambene i poslovne objekte u gradu Zagrebu i njegovoj okolici, već i mnoge vrijedne sakralne građevine koje mnogim građanima stotinama godina simboliziraju nadu te daju utočište u vjeru i duhovno bogatstvo. Među njima i Zagrebačku katedralu.

Upravo nas je taj događaj nagnao da se prisjetimo prošlih koncerata i predivnih sakralnih napjeva koje hrvatski narod stoljećima stvara i njeguje, a LADO i druge glazbene i kulturne institucije te zaljubljenici u tradicijsku kulturu nastoje očuvati od zaborava.

Prošle se godine, uz veliku sedamdesetu obljetnicu umjetničkog djelovanja Ansambla LADO, obilježilo i trideset godina kako su umjetnici Lada, pod dirigentskom palicom tadašnjeg glazbenog voditelja Bojana Pogrmilovića, „zaronili“ u dotad nedovoljno poznato, neiscrpno vrelo pučke sakralne glazbene tradicije. Zahvaljujući plodnoj suradnji s brojnim kompozitorima, etnomuzikolozima i obrađivačima, nastao je danas impozantan glazbeni repertoar sakralnih napjeva. Autori poput Branka Starca, Tomislava Uhlika, Bože Potočnika, Marijana Makara, Ljube Stipišića, Krešimira Magdića, Dražena Kurilovčana, Zorana Jakunića, Joška Ćalete, braće Ivice i Branka Ivankovića i Krunoslava Šokca obradili su za LADO veliki broj sakralnih napjeva iz raznih hrvatskih krajeva: Istre, Primorja, sjeverne, srednje, i južne Dalmacije s otocima, obalom i zaleđem, Slavonije i Baranje, Međimurja, Pomurja i Prekmurja, Gradišća, Podravine, Bilogore, Hrvatskog zagorja i Prigorja, Pokuplja, Turopolja i Korduna.

Božićne koncerte LADO je prvi puta počeo održavati 1990. godine. U programu su praizvedena prva četiri stavka Liturgijske kantate „Telo Kristuševo“ Tomislava Uhlika, pod ravnanjem Bojana Pogrmilovića i deset hrvatskih božićnih pjesama uz orgulje, u obradi Branka Starca koji je i dirigirao izvedbom svoga djela. Orgulje je svirao Mario Penzar. Koncert u Zagrebačkoj katedrali održan je 21. prosinca. Taj je datum, do današnjih dana, označavao Ladov centralni božićni koncert koji se, zahvaljujući pokojnom prebendaru Prvostolne crkve zagrebačke, prečasnom Alojziju Čunčiću, punih šesnaest godina održavao u prepunoj zagrebačkoj prvostolnici. Koncertima su redovito nazočili i zagrebački nadbiskupi, najprije blagopokojni kardinal Franjo Kuharić, a potom i kardinal Josip Bozanić koji bi se poslije koncerta prigodnim riječima obratili Ansamblu i publici. Koncerte je redovito prenosio Hrvatski radio i snimala Hrvatska televizija, a bili su emitirani na Badnji dan ili pak na Božić, s prigodnom porukom zagrebačkog nadbiskupa svekolikom hrvatskom gledateljstvu. Valja spomenuti kako je cjelokupni repertoar hrvatskih tradicijskih božićnih napjeva zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, baš kao i crkveno pučko pjevanje Slavonije, Baranje i Srijema.

Korizmene koncerte LADO održava od 1993. godine, a prvi korizmeni koncert u Zagrebačkoj katedrali izveo je u okviru "Pasionske baštine", 14.ožujka 2008. godine kada su praizvedeni korizmeni napjevi iz Slavonije "Zdravo rane Kristove" u obradi Dražena Kurilovčana, korizmeni napjevi Dalmacije "Križu sveti, Križu blagi" u obradi Joška Ćalete te oratrorij Tomislava Uhlika "Na gori Kalvariovi". Korizmene programe LADO je nastavio održavati u Katedrali do današnjih dana.

Jedan od tih koncerata je i "Gospin plač" koji je LADO u Katedrali izveo 2018. godine.

Partneri

"Folklor je kao i livada, puna raznobojnog poljskog cvijeća, ništa u njem nije isto, uvijek je sve novo, uvijek je malo drugačije i još ljepše..." Zvonimir Ljevaković