Novi video spot posvećen blagdanu svetog Jurja

Na blagdan svetog Jurja koji se obilježava 23. travnja i koji se u narodu smatrao pravim početkom proljeća i poljodjelskih radova, Ansambl LADO objavljuje video spot „Lepi Juro“ koji je ilustrirala i animirala Šibenčanka Katarina Matković. Želja je bila na slikovit način prikazati najvažnije narodne običaje povodom ovog blagdana.

„U hrvatskim narodnim jurjevskim običajima isprepliću se brojne kršćanske i pretkršćanske tradicije i vjerovanja. Jurjevo je proljetni, pastirski i ratarski blagdan. Običaj paljenja krijesova, kićenje stoke zelenilom i ophod jurjaša, đurđara, zelenoga Jurja rašireni su osobito u središnjoj Hrvatskoj. Zelenilo simbolizira proljeće, buđenje prirode, novi život, a vatra ima zaštitnu moć. Činjenica je da smo baštinili brojne kulturne prakse, običaje i vjerovanja vezane uz Jurjevo. Stoga ne čudi što se jurjevski običaji na području sjeverozapadne Hrvatske nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske.“, rekao je umjetnički voditelj Ansambla LADO Krunoslav Šokac.

„Izrada animacije za Ansambl LADO, prema pjesmi “Lepi Juro” bila je istovremeno izazovna i inspirativna jer sam u jednoj minuti morala vizualno istaknuti obilježja običaja Jurjeva. Osim ilustriranja krijesa, plesa, okićenog goveda i povorke koja obilazi seoske kuće, istraživala sam i izgled tradicionalnih nošnji koje sam kroz ilustraciju prilagodila stilizaciji koja je prisutna u animaciji. Ovo mi je bilo jedno jako zanimljivo i lijepo iskustvo te se nadam da će biti sličnih i u budućnosti.“, rekla je Katarina Matković iz obrta za dizajn i ilustraciju KHEI o suradnji s Ansamblom LADO.

O važnosti i ukorijenjenosti jurjevskih običaja u hrvatskome narodu svjedoče i brojne glazbene i plesne scenske prilagodbe i umjetničke obrade jurjevskih popijevki i običaja. Neke od njih, poput koreografije „Prutoljaki hodiju“ ili vrhunskih Jurjaša – jurjevskih popijevki u obradi Emilla Cossetta, nalaze se na repertoaru Ansambla LADO. Pjesmu „Lepi Juro“ također je obradio Emil Cossetto, a objavljena je na albumu „Iz kajkavskih krajeva vol 1“.

.

.

.

VIŠE O JURJEVU

Sv. Juraj , ranokršćanski svetac, živio je na prijelazu 3. i 4. stoljeća te ga kao zaštitnika od rata, groznice, kuge, zaštitnika domaćih životinja, zemlje, ratara i pastira te oličenje hrabrosti štuje cijeli kršćanski svijet. Najčešće ga se prikazuje, a to je i bio, kao rimskog vojnika ili srednjovjekovnog viteza na konju koji mačem ubija zmaja. U Zagrebu su, primjerice, podignute dvije reprezentativne skulpture njemu u čast – jedna na Trgu Braće hrvatskoga zmaja kod Kamenitih vrata i druga na Trgu Republike Hrvatske u blizini Hrvatskog narodnog kazališta dok se u parku Maksimir nalazi Kapelica sv. Jurja.

U hrvatskim narodnim jurjevskim običajima (23. travnja) isprepliću se i isčitavaju brojne predkršćanske tradicije i vjerovanja. Jurjevo je pravi proljetni, pastirski i ratarski blagdan. Običaji paljenja krijesova, kićenje stoke zelenilom i ophod jurjaša, đurđara, zelenoga Jurja rašireni su osobito po sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zelenilo simbolizira proljeće, buđenje prirode, novi život, a vatra ima očisnu i apotropejsku, zaštitnu moć. Vjerovalo se da preskakanje jurjevskog krijesa štiti od svakojakih bolesti.

.

Osobito su zanimljive brojne jurjevske popijevke u kojima važno mjesto zauzima legenda o sv. Jurju junaku i zmaju:

Odličen je Juro krvi, med junaki bil je prvi,

Od pozoja lefka noga, jel se Juro vufaš Boga...

Jura pred se kople meče i pozoja strašno seče... (Turopolje)

(*pozoj – zmaj)

.

U nekim drugim popijevkama centralno mjesto zauzima jurjevski krijes, vatra i zelenilo:

Lepi Juro kres nalaže, s desnom rukom kres nalaže,

Na Jurjevo navečer...

Z desnom rukom kres nalaže,

Z levom rukom venčec vija,

na Jurjevo navečer....

.

Čest pripjev jurjevskih popijevki je kirales koji se tumači kao iskrivljeni Kyrie Eleison (grč. Gospodine smiluj se).

Tumačenje i istraživanje brojnih, u nekim hrvatskim krajevima i danas vrlo živih i sačuvanih kulturnih praksi vezanih uz Jurjevo postavlja se i danas kao zahtjevno i kompleksno pitanje i izazov etnološkoj, etnomuzikološkoj, sociološkoj i drugim strukama.